Podno Cesargradske gore, u udubini među njenim živopisnim brežuljcima smjestio se Tuhelj, središte istoimene općine. Ime je dobio po staroslavenskoj riječi "tuhl" koja označava udubinu, vlažno mjesto što u kajkavskom narječju objašnjava riječ "tuhtina". Tuheljska se župa spominje još davne 1402. godine. Upravo je tu sagrađena svojim kulturnim i povijesnim značenjem velebna Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Jedan od njenih zidova krasi veliko brončano raspelo, dar akademskog kipara Antuna Augustinčića. Na brijegu iznad tuheljskog starog groblja nalazi se kapela Svetog Josipa, koja datira iz 1727. godine.

15. kolovoza, na svetkovinu Velike Gospe, župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tuhlju pohodi mnoštvo vjernika, štujući tako uspomenu na dan kada je prema katoličkoj tradiciji Marija uznesena na nebo. Svetoj misi pred Lurdskom špiljom smještenom pokraj crkve prethodi procesija u kojoj djevojke u bjelini nose tron s Bogorodicom, a mladi u narodnim nošnjama prigodne darove. Osim crkvenih dostojanstvenika, misno slavlje svojim prisustvom uveliča mnoštvo hodočasnika te članovi tuheljskog crkvenog zbora, kulturno-umjetničkog društva i puhačkog orkestra, a sama svetkovina završava velikim pučkim veseljem i večernjom lovačkom zabavom.
4 kilometra istočnije od Tuhlja su Tuheljske Toplice, još iz rimskog doba poznato lječilište s nalazištem mineralnog ljekovitog blata, izvorima termalnih sumpornih voda i najvećim kupališnim i wellness centrom u Hrvatskoj. Ugostiteljsku ponudu novo otvorenog hotela Well skladno dopunjava barokno zdanje dvorca Mihanović, čija vinoteka i restoran nude vrhunski gastronomski doživljaj.

Klanjec je slikovit gradić smješten na prijevoju hrpta 511 m visoke Cesargradske gore koja razdvaja porječje rijeke Sutle i Krapine. U Klanjcu se nalazi velebno zdanje franjevačkog samostana s Crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije. Osim sakralnog umjetničkog blaga, u samostanu se mogu vidjeti dva restaurirana sarkofaga te mauzolej obitelji Erdody.


Povijest Klanjca, koji se u pisanim dokumentima spominje još 1463. godine, obilježila su brojna imena velikana hrvatske baštine. U Novim Dvorima Klanječkim dio života proveo je pjesnik Antun Mihanović (1796.-1861.), autor stihova hrvatske himne "Lijepa naša domovino". Spomenik s njegovim poprsjem krasi glavni gradski trg još od daleke 1910. godine.
U Klanjcu je rođen i Antun Augustinčić (1900.-1979.), jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara. Rodnom je gradu darovao svoj skulptorski opus, koji je moguće razgledati u Galeriji Antuna Augustinčića.
U tišini i spokoju spomen parka starog klanječkog groblja ostali su sačuvani originalni grobovi Antuna Mihanovića i još jednog poznatog Klanjčana, Otona Ivekovića (1869.-1939.), slikara koji je na svojim platnima ovjekovječio brojne motive hrvatske povijesti. Sjenovita šetnica odvest će Vas do nedaleke kapele Sv. Florijana, zaštitnika grada, a označenom planinarskom stazom, čije markacije počinju kod Galerije Antuna Augustinčića i Župne crkve, stići ćete do planinarskog doma na Cesargradu. Odmor i okrjepu potražite na nekom od poljoprivrednih gazdinstava sve brojnijih klanječkih vinara, poput onih obitelji Sever, Broz i Posavec ili u idiličnom krajoliku naselja Gredice, u Seoskom turizmu Stara Vodenica.

Zelenjak je zaštićeni krajolik okružen šumovitim padinama klanca rijeke Sutle u kojem se, uz cestu koja spaja Klanjec s Kumrovcem, nalazi spomenik hrvatskoj himni. Prema predaji, stihove himne "Lijepa naša domovino" je njihov autor Antun Mihanović spjevao upravo na ovom mjestu. U povodu stogodišnjice nastanka himne, Braća Hrvatskog Zmaja podigla su 1935. godine preko 13 metara visok spomenik na kojem je uklesan tekst himne. U blizini se nalazi izletište s istoimenim restoranom i igralištem za djecu.

Izidor Popijač Žiga samouki je velikan kiparstva. Izvanrednim darom opaža živi svijet u prirodi i, suvereno vladajući anatomijom, oblikuje antologijska djela hrvatske naive. Posjetite Galeriju Popijač smještenu u Risvici 69, svega 2 km udaljenu od Zelenjaka.

Cesta uz rijeku Sutlu vodi nas prema slikovitom selu Kumrovcu, čija je glavna atrakcija Etnološki muzej Staro selo Kumrovec. Sačuvano je i obnovljeno četrdesetak preko sto godina starih seoskih kuća i gospodarskih zgrada. U muzej je pretvorena i rodna kuća Josipa Broza Tita, Vrhovnog komandanta antifašističkih odreda i kasnije jugoslavenskog predsjednika. Pokraj kuće nalazi se Augustinčićev spomenik maršalu Titu. U zajedničkoj hrvatsko-slovenskoj turističkoj zoni nastaloj u porječju rijeke Sutle na krajnjem sjeverozapadu Krapinsko-zagorske županije smjestila su se Zagorska sela, čiji prvi spomen datira još iz 1334. godine. U naselju se nalazi kasnobarokna Župna crkva Sv. Katarine. Odmor i okrjepu potražite u Seoskom turizmu Masnec.

Put prema Desiniću dovest će Vas i do Miljane, baroknog dvorca obitelji Rattkay, jednog od najslikovitijih u Hrvatskom zagorju. Građen i dograđivan tijekom tristo godina, dvorac je potpuno obnovljen od 1979.–1982. godine. U dvorcu je ciklus kvalitetnih rokoko zidnih slika. U blizini dvorca specijalitete domaće kuhinje nudi Seoski turizam Šumak.



Na brežuljku pokraj Desinića smještena je utvrda Veliki Tabor, prema ocjeni UNESCO spomenik kulture najviše kategorije. Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a u njenom je posjedu ostao sve do 1793. g. Najstariji dio kompleksa je središnja obrambena utvrda. Kasnije su izgrađene četiri polukružne kule i prostorije pokraj sjevernog zida. Jedan od vlasnika dvorca bio je i hrvatski slikar Oton Iveković, koji je u brojnim djelima kistom opjevao dvorac i slikoviti krajolik okolice. Utvrda je nedavno restaurirana i u njoj je otvoren novouređeni multimedijski izložbeni postav muzeja. Ugođaj pravog domaćeg ambijenta doživjet ćete posjetite li obližnje zagorske kleti Grešna gorica i Trsek.