Seljačka buna 1573.
Početkom i u prvoj polovici 16. stoljeća mnoge europske zemlje bile su zahvaćene valom seljačkih ustanaka. Hrvatsku su neprekidni ratovi protiv Turaka sveli na ostatke ostataka nekada slavnog kraljevstva. Pogoršan položaj seljaka te zlostavljanje vlastelina uzrok su seljačke bune koja je izbila 1573. godine.
Nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumno visoke poreze. Hrvatski ih je Sabor proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.
Za vođu bune, koja je započela u noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine napadom na Cesargrad, izabran je Ambroz (Matija) Gubec iz Gornje Stubice. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na području Hrvatske i Slovenije
Nakon početnih uspjeha, feudalna vojska je ubrzo slomila bunu na slovenskom području i na području između Save i Kupe. Neporaženi su ostali jedino Gupčevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica, koje je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska. Iako su seljaci bili loše naoružani, u odlučnoj bitci pružali su žestok otpor, no na poslijetku su ipak poraženi.
Matija Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je na vrlo okrutan način pogubljen na Trgu svetog Marka 15. veljače 1573. godine. Prema legendi, morao je nositi užarenu krunu na glavi, a nakon toga je raščetvoren.

Copyright © 2013 Dagor d.o.o. Sva prava pridržana. | Designed by tomica@dagor.hr